Skip to content

Obrtnička komora Primorsko-goranske županije

Naslovnica arrow Obrtnička komora PGŽ
Obrtnička komora PGŽ

Obrtnička komora Primorsko Goranske Županije osnovana je 1985. godine pod nazivom Savez udruženja samostalnih privrednika riječke regije, s namjerom objedinjavanja rada obrtničkih udruženja osnovanih na području tadašnje Zajednice općina Rijeka i njihovog što potpunijeg uključivanja u komorski sustav.

Sjedište Komore nalazi se u Rijeci, Zanonova ulica 1, na III. katu. Komora ima više od 9.500 članova - s područ­ja proizvodnog obrta, ugostiteljstva, prijevozništva i trgovine, vršitelja intelektualnih usluga gospodarskog karak­tera, te svih drugih gospodarskih djelatnosti koje se obavljaju na obrtnički način. Pravne osobe koje djelatnost obnašaju na obrtnički način također su naši članovi.

Članstvo u Komori je obvezno, a ostvaruje se od dana upisa u obrtni registar.

Obrtnička komora Primorsko Goranske Županije sastavni je dio obrtničkog komorskog sustava Republike Hrvatske. Samostalna je pravna osoba s ovlastima i odgovornostima prema Zakonu o obrtu.

O radu Komore članstvo i šira javnost informiraju se putem glasila Hrvatske obrtničke komore, vlastitim Internet stranicama, te na druge prigodne načine.

Komorski ured brine o ostvarivanju prava, te pruža pomoć u rješavanju problema ili u realizaciji kakvog poduzetničkog poduhvata.

Ciljevi komore:

  • pitanja promicanja razvoja privatnog vlasništva
  • davanje inicijative i predlaganje donošenja zakona, propisa i mjera u gospodarstvu koji utječu na poboljša­nje uvjeta privređivanja i brži. razvoj privatnog poduzetništva
  • praćenje i analiziranje stanja, kretanja i poslovnih rezul­tata u privatnom poduzetništvu
  • unapređivanje rada i organiziranje burzi ponude i potražnje kapaciteta u proizvodnji i uslugama, kao i u zadrugama i privatnim tvrtkama s obrtničkim načinom rada
  • organiziranje i razvijanje razmjene i obrade informacija o stanju, gospodarskim kretanjima te pitanjima značajnim za razvoj i poslovanje privatnog poduzetništva (informatika i slične djelatnosti)
  • unapređivanje politike obrazovanja te povećanje proizvodnosti rada privatnih poduzetnika
  • raspravljanje i utvrđivanje zajedničkih interesa, te usklađivanje interesa privatnih poduzetnika
  • poduzimanje mjera za organiziran nastup i sudjelovan­je privatnih poduzetnika u strukovnim organizacijama
  • razvoj gospodarskih odnosa s inozemstvom
  • organiziranje sajamskih manifestacija i ostalih aktivnosti
  • prezentacije i promocije mogućnosti privatnog poduzetništva
  • pružanje ekonomskih i pravnih usluga pojedinim članovima, kada je problem općeg karaktera
  • rješavanje i ostalih pitanja od zajedničkog interesa članova



ŠTO JE VAŽNO ZNATI O OBRTU?

Obavljanje obrta u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o obrtu ("Narodne novine" br. 77/93, 90/6, 64/01, 71/01).

Obrt u je smislu Zakona o obrtu samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više dopuštenih gospodarskih djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pri tom se može koristiti i radom drugih osoba.
Osim fizičkih osoba i trgovačka društva posluju po odredbama Zakona o obrtu ako svoju djelatnost ili dio djelatnosti obavljaju na obrtnički način.

Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.
Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno prestaje radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta.
Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu.
Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora imati i povlasticu.
Obrtnicu izdaje nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba na čijem će području biti sjedište obrta, a povlasticu nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.
Sadržaj i oblik obrtnice i povlastice propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo rješenjem utvrđuje cijenu obrtnice. Obrtnica se izdaje u dvije veličine od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu obrta, na vidnom mjestu.

Ako se obrt obavlja bez obrtnice odnosno bez povlastice ili se obavlja suprotno obrtnici ili povlastici, nadležne inspekcije donijet će rješenje o zabrani obavljanja obrta i zabranit će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt.


UVJETI ZA OBAVLJANJE OBRTA

Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava slijedeće opće uvjete:

1). da je državljanin RH,
2). da je punoljetna i da nije djelomično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti,
3). da udovoljeva općim zdravstvenim uvjetima i posebnim zdravstvenim sposobnostima ako je to propisano,
4). da joj pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje,
5). da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta.


Poseban uvjet:
1) stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit za obavljenje vezanih obrta.
Obrtnik koji ne ispunjava ovaj poseban uvjet, može obavljati vezani obrt ako zaposli djelatnika koji udovoljava ovom uvjetu.
2) povlastica za obavljanje povlaštenih obrta

Prema Zakonu o obrtu, obrti mogu biti:
1. slobodni obrti - za koje se kao uvjet ne traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit
2. vezani obrti - za koji se kao uvjet za obavljanje traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit
3. povlašteni obrti - koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlstice

Popis vezanih obrta koji se mogu obavljati temeljem stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita i povlaštenih obrta koje obrtnik može obavljati tek pošto mjerodavno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta, izda obrtniku povlasticu, dan je u
Pravilniku vezanim i povlaštenim obrtima ("Narodne novine" br. 31/95)


OTVARANJE OBRTA

Za obavljanje slobodnih i vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu izdanu od ureda za gospodarstvo koji vodi obrtni registar u koji se obrt upisuje.
Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora dodatno pored obrtnice, dobiti i posebnu povlasticu izdanu od nadležnog ministarstva ovisno o vrsti obrta koji vodi registar povlastica u koji se povlastica upisuje.

Obrtnik podnosi prijavu za upis u obrtni registar koji vodi nadležni županijski ured.

Uz prijavu se najčešće prilažu ove isprave i dokazi:
- o pravu uporabe prostora ( ako je potrebno za obavljanje obrta )
- o stručnoj spremi, odnosno o stručnoj osposobljenosti ( ili izjava da će zaposliti radnika koji ima taj uvjet )
- o radnoj dozvoli za strance
- uvjerenje od suca za prekršaje
- liječnička svjedodžba
- izjava o početku obavljanja obrta

Uz prijavu se popunjavaju registarski listovi:
- RL 1 - podatci o obrtu
- RL 2 - podatci o izdvojenom pogonu
- RL 3 - podatci o djelatnostima obrta

Nadležni županijski ured dužan je izdati obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje obrtnice u roku 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.

Ako nadležni županijski ured u navedenom roku ne izda obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice, fizička osoba može, ako smatra da ispunjava uvjete propisane Zakonom, započeti s obavljanjem obrta o čemu prethodno pismeno izvješćuje nadležni županijski ured.


DOKUMENTI POTREBNI ZA UPIS OBRTA U OBRTNI REGISTAR

1. PRIJAVA ZA UPIS U OBRTNI REGISTAR, RL 1, RL 2, RL 3
(Obrasci se kupuju u "Narodnim novinama")

2. PRESLIKA DOMOVNICE
(Ovjerena kod javnog bilježnika.),
3. SLUŽBENA ZABILJEŠKA REPUBLIČKOG FONDA SOCIJALNE ZAŠTITE I CENTRA ZA SOCIJALNI RAD I SLUŽBENA ZABILJEŠKA SUDCA ZA PREKRŠAJE O NEKAŽNJAVANJU

4. UVJERENJE O RADNOJ SPOSOBNOSTI (LJEČNIČKI PREGLED)
(Od lječnika specijaliste medicine rada),

5. ZA VEZANE OBRTE
(Prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima objavljenom u Narodnim novinama broj 31/95, za vezane obrte;
a) označene brojkom 2 - majstorski status, treba Svjedodžba o završenoj srednjoj školi odgovarajućeg smjera i potvrda o radnom stažu iz koje je vidljivo da osoba ima 3 godine radnog staža u toj struci,
b) označene brojkom 1 - stručna osposobljenost, treba Uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za traženu djelatnost)

6. DOKAZ O PRAVU KORIŠTENJA PROSTOROM
(Ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika ili Vlasnički list iz zemljišno knjižnog odjela općinskog suda (gruntovnice) )

7. DRUGI DOKAZI PREMA POSEBNIM ZAKONIMA, npr.
a) javni cestovni prijevoz - vozačka dozvola i preslika prometne dozvole za vozilo
b) taxi - Uvjerenje o poznavanju osnovnih podataka o znamenitostima grada
c) ribari - zapisnik Lučke kapetanije o pregledu ribolovnih alata i plovidbena dozvola za čamac
d) za obavljanje trgovačke djelatnosti potrebno je ishodovati rješenje o minimalno-tehničkim uvjetima za poslovni prostor i sredstva rada, temeljem članka 17. Zakona o trgovini.

8. PRESLIKA UPLATNICE O UPLAĆENOM IZNOSU OD 500, 00 kn ZA OBRTNICU

TROŠKOVI UPISA U OBRTNI REGISTAR:
1. 500,00 kn - Obrtnica
2. 270,00 kn - Upravna pristojba
3. 200,00 kn - Lječničko Uvjerenje
4. 100,00 kn - popunjavanje obrazaca u komorskom uredu
5. + ovjere kod javnog bilježnika i pribavljanje uvjerenja



SJEDIŠTE I TVRTKA OBRTA

Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt.
Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednom od mjesta koje obrtnik odredi. Kada za obavljanje obrta nije potreban prostor sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište.
Promjenu sjedišta obrta obrtnik prijavljuje županijskom uredu za gospodarstvo koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu u obrtni registar.

Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje. Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta i sjedište, a može sadržavati posebne oznake.
Tvrtka se mora istaknuti na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor.
Zakonom o obrtu propisano je da se na tvrtku obrta odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima, stoga tvrtka mora biti na hrvatskom jeziku ili na nekom od "mrtvih" jezika (latinski, grčki i sl.).


POSLOVANJE OBRTA

Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu.

Obrtnik odgovara za obaveze koje koje nastaju u obavljanju obrta cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta teodgovara za zakonitost obavljanja obrta i rada djelatnika koje zapošljava.

Slobodni ili vezani obrt, obrtnik može voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.

Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona u kojima obrtnik mora imenovati poslovođu.

Obavljanje obrta u izdvojenom pogonu obrtnik prijavljuje županijskom uredu za gospodarstvo na čijem se području izdvojeni pogon nalazi koji o tome donosi rješenje i obavještava županijski ured na čijem se području nalazi sjedište obrta koji to upisuje u obrtni registar.

U slučaju smrti ili gubitka poslovne sposobnosti, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice kao privremeni poslovođa.

Ako nasljednici žele nastaviti voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom županijskom uredu u roku 30 dana od okončanja ostavinskog postupka odnosno od dana pravomoćnosti sudske odluke o lišenju poslovne sposobnosti.

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava županijski ured za gospodarstvo u roku 30 dana od dana obustave kao i ponovnom početku obavljanja obrta najkasnije u roku 7 dana po isteku vremena obustave. Ova izvješća nadležni županijski ured upisuje u obrtnički registar.


ZAJEDNIČKO OBAVLJANJE OBRTA

Ciljevi osnivanja zajedničkih radnji ostvarivi su primjenom Zakona o obveznim odnosima, točnije odredbama o ortakluku.
Prema Zakonu o obveznim odnosima ortakluk je: "Zajednica osoba i dobara u kojoj se dvije ili više osoba uzajamno obvezuju uložiti svoj rad i / ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja.
Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Međusobni odnosi tih osoba uređuju se obvezno pisanim ugovorom.
Na takav ugovor primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku.
Takav obrt posluje pod zajedničkom tvrtkom. Radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta.
Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako pri upisu u obrtni registar nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, prilože ugovor pisani ugovor o ortakluku (ortak, ortački ugovor).
Fizičke osobe mogu zajednički obavljati i vezane obrte, ako jedna osoba ispunjava uvjete za vezani obrt.
Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja.
Istupanje fizičke osobe iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih osoba prijavljuje se nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, koji te promjene upisuje u obrtni registar.


OBRTNIK KAO TRGOVAC - POJEDINAC

Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac.

Upis u trgovački registar može tražiti onaj obrtnik čiji je godišnji prihod veći od 250.000 EUR izražen u kunama.

U trgovački registar mora se upisati samo onaj obrtnik čiji godišnji prihod prelazi protuvrijednst 2.000.000 EUR.

Obrtnik čiji je prihod veći od spomenute protuvijednostri dužan je zatražiti upis u trgovački registar u roku 60 dana nakon podnošenja godišnjih financijskih izvještaja kojima je iskazan takav prihod.

Prijava za upis u trgovački registar mora sadržavati i tvrtku, sjedište i predmet te naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik.

Prijavi se prilaže:
1) izvod iz obrtnog registra
2) godišnje financijsko izviješće kojim se dokazuje ostvaren godišnji prihod

Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u trgovački registar, a gubi se brisanjem iz trgovačkog registra do kojeg može doći:
a) na temelju prijave koju podnese trgovac pojedinac kada za njega više ne postoji obaveza da bude upisan u trgovački registar (god. prihod manji od 2.000.000 EUR)
b) po službenoj dužnosti tj. odlukom registarskog suda o brisanju iz trgovačkog registra trgovca pojedinca kad on više ne ispunjava uvjete za upis.


PRESTANAK OBRTA

Obrt prestaje:
1). odjavom
2). po sili zakona

Prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi.

Razlozi prestanka obrta po sili zakona taksativno su navedeni u Zakonu o obrtu;

Članak 38.
Obrt prestaje po sili zakona:
1. smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta na temelju članka 29. Zakona o obrtu,
2. ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta,
3. ako obrtnik koji sam ne ispunjava uvjet iz članka 5. Zakona o obrtu ne zaposli radnika koji udovoljava tom uvjetu,
4. ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku godine dana o dana izdavanja obrtnice, izuzev obrtnika s okupiranih područja dok traju te okolnosti,
5. ako obrtnik ili trgovačko društvo iz članka 1. stavka 2. Zakona o obrtu ne postupi sukladno odredbama članka 6. stavka 4. i 5. i članka 8. stavka 1., 2. i 3. Zakona o obrtu.
6. ako obrtnik, odnosno trgovačko društvo ne imenuje poslovođu u skladu s odredbom članka 22. i članka 22.a Zakona o obrtu,
7. ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca,
8. ako obrtnik protivno odredbi članka 33. Zakona o obrtu obustavi obavljanje obrta dulje od mjesec dana,
9. ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, izuzev obrtnika s okupiranih područja dok traju te okolnosti,
10. ako sud časti Hrvatske obrtničke komore donese odluku o prestanku obavljanja obrta,
11. ako nadležno ministarstvo oduzme obrtniku povlasticu,
12. ako nadležno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lažnih isprava,
13. ako nadležno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 8. Zakona o obrtu,
14. ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 3. i 5. Zakona o obrtu.

Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz registra
 

Anketa

Kako ocjenjujete kvalitetu web stranice OK PGŽ
 

Baza obrtnika

Baza obrtnika, web adresar, burza ponude i potražnje

Obrtni registar

Središnji obrtni registar

::

Šta ću radit u životu