| Naslovnica |
| Obrtnička komora PGŽ |
| Udruženja obrtnika |
| Cehovi |
| Savjetodavna služba |
| Kontakt |
| Internetske domene - zašto su obrtnici u nepovoljnijem položaju? |
| Petak, 23. Srpanj 2010. | |
|
Pravilnikom o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom (NN 38/10) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010. godine, obrtnici koji se bave elektroničkim komunikacijama stavljeni su u nepovoljan položaj u odnosu na trgovačka društva koja se bave istom djelatnošću. Naime, ovaj Pravilnik regulira ograničenja u pogledu broja sekundarnih domena koje obrtnici mogu registrirati, što je daleko manji broj od pravnih osoba; zatim drugačije određuje pravila o sadržaju sekundarne domene za obrte u odnosu na trgovačko društvo te strožije propisuje pravila u pogledu obnavljanja registracije domena nego što je to bilo do sada. U cilju zaštite interesa obrtnika koji se bave ovom djelatnošću, HOK predlaže:
1. Da se naziv sekundarne domene obrtnika u pogledu svog sadržaja regulira na isti način kako je reguliran i naziv domene za pravne osobe. Naime, obrtnici pored upisivanja cjelokupne tvrtke u Središnji obrtni registar upisuju i skraćeni naziv te bi taj naziv za internetski promet sigurno bila daleko prikladniji kao sadržaj naziva domene obrtnika. 2. Da se obrtnicima omogući registracija istog broja sekundarnih domena kao i pravnim osobama tj. da ne bude ograničena samo na dvije domene (jednu naplatnu i jednu besplatnu). 3. Da se obrtnicima koji su svoj virtualni identitet te imidž i ugled svojeg obrta i djelatnosti izgrađivali već dulji niz godina koristeći registriranu domenu, omogući zadržavanje stečenih prava i korištenje tako registriranih domena sve dok obavljaju svoju djelatnost obrta. Obrtnici trebaju biti izjednačeni sa pravnim osobama i u mogućnosti da obavljaju djelatnost registrara, odnosno da nema zakonske podloge na temelju koje bi se obavljanje ovakvih djelatnosti moglo ograničiti samo na pravne osobe. Kako je Ustavom Republike Hrvatske, u čl. 49. svim poduzetnicima zajamčena poduzetnička sloboda i jednak pravni položaj na tržištu, tako i prava obrtnika u području djelatnosti elektroničkih komunikacija trebaju biti izjednačena sa svim drugim poduzetnicima, pravnim osobama. Osim toga, Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08) nije postavio nikakva ograničenja u pogledu statusa fizičke ili pravne osobe za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacija. |