Na 11. sjednici Ceha frizera i kozmetičara HOK-a koji se sastao u utorak u Zagrebu, analizirano je ostvarenje zaključaka sa 3. Susreta frizera i kozmetičara HOK-a, održanog u Šibeniku 24. i 25. svibnja ove godine, a najviše vremena posvetilo se unaprijeđenijima i modernizaciji majstorskih ispita za frizere.

Prema anketi u kojoj su se izjasnili sudionici - 3. susret frizera i kozmetičara HOK-a, 10. državno prvenstvo frizera i 3. državno prvenstvo kozmetičara Hrvatske - održano u istom terminu ocijenjeno je dobrim ocjenama, no članovi Ceha danas su se složili da bi bolje bilo organizirati zasebne manifestacije umjesto jedinstvene (u isto vrijeme i na istom mjestu, kao ove godine).

1. Nastaviti uspješnu suradnju područnih obrtničkih komora i škola, te Hrvatske obrtničke komore i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa na smanjenju upisnih kvota za zanimanja frizer, prema stvarnim potrebama tržišta rada.
2. Uz pedikersku struku, izraditi pregled licenciranih salona i u skladu s mogućnostima provedbe praktične nastave u licenciranim salonima, u suradnji sa strukovnim školama odrediti.
3. Izmijeniti Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica u smislu povrata majstorskog ispita za zanimanje kozmetičar.
4. Aktivno uključiti frizersku i kozmetičarsku struku u odgovarajuća sektorska vijeća, te radne skupine za izradu kvalifikacija.
5. Nastaviti započete aktivnosti sa komisijama za majstorske ispite za zanimanje majstor frizer u cilju definiranja i usuglašavanja standarda kod provedbe majstorskih ispita.
6. Potaknuti intenzivniju suradnju s Agencijom za strukovno obrazovanje na stručnom usavršavanju voditelja praktične nastave strukovnih škola za zanimanje frizer.
7. Nastaviti suradnju sa Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva u cilju realizacije predloženih mjera za olakšavanje posljedica gospodarske krize u obrtništvu.

Šibenik, 25. svibnja 2009. - Svečanom revijom i proglašenjem pobjednika sinoć (24. svibnja) je završeno 10. državno prvenstvo frizera i 3. državno prvenstvo kozmetičara Hrvatske, koje se održavalo u sklopu dvodnevne frizerske i kozmetičarske manifestacije u hotelu Ivan u Solarisu.

Na sastanku koji se održao pri Obrtničkoj školi Opatija, dana 24.10.2008. godine, s ravnateljicom škole, Loredanom Grdinić, stručnim učiteljima škole, obrtnicima iz licenciranih frizerskih salona, predsjednikom Ceha frizera OKPGŽ Ivanom Peradenićem, te predstavnicima komorskog ureda, doneseni su sljedeći zaključci:

1.  1. Raskid ugovora o naukovanju s jednim obrtnikom, te prijelaz kod novog obrtnika, odobravat će posebna Komisija koja će se prema potrebi sastajati u komorskom uredu;
2. Utvrđen je sljedeći sastav komisije: obrtnici: Mihaela Brguljan, Silvija Pirizović, Monika Berić; stručni učitelj koji prati spornog učenika, te predstavnik komorskog ureda;
3. Zadatak komisije je utvrditi razloge zbog kojih se želi raskinuti ugovor te donošenje odluke o odobrenju ili odbijanju zahtjeva za izdavanjem raskida;
4. Stručni učitelji škole će tijekom nadzora učenika u frizerskim salonima dio vremena posvetiti edukaciji obrtnika koje će uputiti u način praćenja i ocjenjivanja mape o naukovanju, pregledavanju dnevnika, popunjavanju evidencija i sl.;
5. Do kraja kalendarske godine održat će se još jedan seminar iz radne pedagogije za obrtnike u licenciranim salonima;
6. Imenovat će se nove komisije za provedbu kontrolnih i pomoćničkih ispita;
7. Organizirat će se dodatne edukacije u komorskom uredu za obrtnike u svezi praćenja i ocjenjivanja učenika na praktičnom naukovanju;
8. Sastanci između partnera u obrazovanju održavat će se nekoliko puta godišnje, naročito prije objave natječaja za upis učenika u prvu godinu naukovanja (Obrtnička škola, Obrtnička komora PGŽ, obrtnici u licenciranim radionicama).

Ceh frizera i kozmetičara Obrtničke komore Primorsko-goranske županije na sjednici održanoj 10. lipnja 2008. godine odlučio je zatražiti od Hrvatske obrtničke komore ispitivanje zakonskih mogućnosti koncesioniranja broja frizerskih radnji u okvirima granica jedinica lokalne samouprave, kao što je to slučaj u pojedinim zemljama članicama EU. Frizeri nisu protiv tržišnog natjecanja ali su protiv toga da jedni drugima konkuriraju s dumping cijenama, cijenama usluge ispod cijena koje mogu pokriti redovite troškove poslovanja. Hiperprodukcija frizera, kao proizvod školskog sustava, rezultirala je nelojalnom konkurencijom, što novootvorenih salona što radom na crno, a posljedica je sve manja mogućnost opstanka obrtnika frizera koji u svom poslovanju nastoje uredno podmirivati sve svoje obveze.